Privatna kolekcija knjiga i literature, knjige iz razdoblja zadnjih 100 godina

Miš -Prepričana lektira za 2-razred

MIŠ pisac: Božidar Prosenjak
Kratki sadržaj:
Jednoga dana su dječaci uhvatili miša. Stavili su ga u kartonsku kutiju i pokazivali ga svim prijateljima koji žive u susjedstvu. Kako su bili vrlo ponosni na to što su uhvatili miša, nisu se mogli dogovoriti kod koga će miš biti preko noći. Pripovjedač je dao najbolji prijedlog, a to je da miš bude na selu kod njegovog djeda, jer mišu će tamo bit najbolje . I tako pripovjedač donese miša kući, kad je djed vidio miša reče mu da miša odmah nosi van , inače će ubiti miša. Nakon toga Ivica će da proba donijeti miša kući, ali njegova majka se skoro onesvijestila kad ga je ugledala. Zatim je Josip probao ostaviti miša na svom balkonu, ali njegova sestra je
počela vikati, Takođe pokušaj da se miš ostavi kod Filipa u šupi isto propao jer je u šupi živjela mačka. Marijan je mogao miša staviti u svoju smočnicu, ali kako je u njoj držao šunke i sir, nije baš bila dobra ideja. Na kraju su dječaci neznajući što će s njim, odlučili prodati miša. Stali su ispred prodavaonice i čekali kupca za miša. Već je se skoro smračilo kad su shvatili da nitko neće kupiti miša. Tada je Filip rekao da je miš pobjegao iz kutije, ostali dječaci su bili ljuti, ali kasnije su se pomirili s tim znajući da je to za miša najbolje rješenje.
Vrsta djela: Pripovijetka

Vrijeme radnje: Jednog dana
Mjesto radnje: ispred dućana, u kućama likova
Likovi: Pripovjedač, Ivica, Josip, Filip, Marijan
Bilješka o piscu:
Božidar Prosenjak (Kuzminec (Rasinja) kraj Koprivnice, 19. kolovoza 1948.), hrvatski književnik i novinar. Djetinjstvo je proveo u podravskom selu Kuzminec. Tamo je započeo svoje školovanje, nastavio ga zatim u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Zaposlio se u gradu Velika Gorica kao novinar i urednik kulture u listu i na radiju. Godine 1980. pokreće i više od šesnaest godina uređuje biblioteku "Albatros" u Velikoj Gorici. Uređuje časopise Matice hrvatske u Velikoj Gorici i Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Od godine 1984. djeluje kao slobodni umjetnik. Član je Društva hrvatskih književnika i Republičke zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske, gdje je niz godina i član upravnih tijela. Objavljuje prozne, pjesničke, dramske i kritičke tekstove u dnevnom i periodičnom tisku, na radiju i televiziji. Surađuje u časopisima za djecu "Modra lasta", "Radost", "Smib", "Zvrk" i dr. Radovi su mu uvršteni u zbornike, antologije, školsku lektiru i školske udžbenike. Neki su mu tekstovi prevedeni na više od 20 svjetskih jezika. Objavio je više knjiga i dobio nekoliko značajnih nagrada za svoj rad.